Novinarka HRT-a Irena Hrvatin scenaristica je i urednica novog dokumentarno-igranog filma o našem budućem istarskom, hrvatskom blaženiku sluzi Božjem Miroslavu Bulešiću. Naslov filma koji je premjerno bio prikazan 24. kolovoza 2013. godine na HRT-u i istog dana u Lanišću u sklopu proslave Dana mučeništva Miroslava Bulešića“, glasi „Moja osveta je oprost“. Film je prikazan na dan obljetnice mučeništva, točno 66 godina nakon što je Miroslav Bulešić bio ubijen u Lanišću. Irena Hrvatin, kao i ostali članovi ekipe koji su radili na filmu, utkali su dio sebe u ostvarivanje ovog iznimnog projekta uoči same beatifikacije Miroslava Bulešića koja će biti proslavljena ove godine, 28. rujna u pulskoj Areni.
1. Kako ste došli na ideju o snimanju filma?
Zamisao za izradu filma dobila sam u svibnju prošle godine kada sam, slučajno, za vrijeme snimanja filma o Nikoli Eteroviću – tajniku sinode biskupa u Rimu, u razgovoru s piscem pozicije o Bulešiću, mons. Fabijanom Verajom saznala da je zaključen postupak za proglašenje blaženim Miroslava Bulešića. Tada je sve još bilo neslužbeno, ali sigurno da će se beatifikacija uskoro dogoditi. Čim sam se vratila iz Rima, uredništvu HRT-a predložila sam temu filma o Miroslavu Bulešiću i ideja je bila prihvaćena. U njezino ostvarenje krenuli smo u ožujku ove godine kada je započelo snimanje filma.
2. Zašto ste izabrali snimati film upravo o Miroslavu Bulešiću?
Za mene je izrada filma o Bulešiću predstavljala veliki izazov. Osobno sam mnogo, kroz djetinjstvo i mladost, u vrijeme kada se o tome nije smjelo javno govoriti, slušala o događajima vezanima uz napad na crkvu za vrijeme krizme u Buzetu i Lanišću 1947. To mi je uvijek bila iznimno zanimljiva priča koju je u mojoj obitelji često pripovijedao buzetski župnik vlč. Stanko Macuka, školski kolega Miroslava Bulešića i svjedok nemilih događaja u Buzetu. Smatrala sam da se putem filma na najbolji način može reći istina o kojoj se šutjelo više od 60 godina.
3. Kako ste izabrali naslov filma: „Moja osveta je oprost“?
Nije se bilo teško odlučiti za naslov filma budući da se on sam nametnuo. Naime, iščitavajući pisanu Miroslavovu ostavštinu, rečenica iz Duhovnoga dnevnika koju je Miroslav napisao 23. travnja 1945. godine „Moja osveta je oprost“, odmah me ponukala da se odlučim za taj naslov. To je zapravo bila i okosnica cijeloga filma, iznošenje istine i poziv na oprost, nikako revanšizam, prozivanje ili nabrajanje tko je što i kome učinio.
4. Kako je teklo snimanje? Je li bilo poteškoća, iznenađenja, oduševljenja?
Snimanje je bilo dosta tehnički zahtjevno. Snimali smo u mjestima gdje je Bulešić boravio od početka života do smrti; u Čabrunićima, Svetvinčentu, Kopru, Rimu, Baderni, Kanfanaru, Pazinu i Lanišću. Bilo je tu svega, od poteškoća do iznenađenja i oduševljenja. Bolje da o problemima sada ne govorim, važno je da je film gotov i da je završen na vrijeme.
5. Film je dokumentarno-igranog karaktera. U čemu je posebna vrijednost ovoga filma?
Film je dokumentarni s igranim scenama. Temelji se na izvornim dokumentima i izjavama svjedoka koji su prvi put javno progovorili o događajima kojih se i danas živo sjećaju. Upravo su ti svjedoci najveća vrijednost filma jer otkrivaju pravu istinu o događajima iz 1947. o kojima nisu smjeli govoriti.
6. Igranu scenu u filmu koja prikazuje ubojstvo Miroslava Bulešića snimali ste u Lanišću. Glumci su bili Lanišćani? Što njihovo pojavljivanje i svjedočanstvo u filmu znači za sam film?
Film je prožet igranim scenama koje dočaravaju događaj „krvave krizme“ i životni put budućeg blaženika Miroslava Bulešića. U snimanje igranih scena aktivno su se uključili mještani Lanišća kojima je ta priča dobro poznata pa im nije previše trebalo objašnjavati. Sigurna sam da su baš oni najbolje mogli pomoći u rekonstrukciji događaja oko „krvave krizme“ 24. kolovoza 1947.
7. Tko je sve dao doprinos u realizaciji filma?
U prvom redu moram zahvaliti mojoj matičnoj kući, HRT-u, u čijoj je produkciji napravljen film. Veliki doprinos u realizaciji i na snimanju filma dali su Lanišćani, dr.Vladimir Žmak, prof.dr. Jospi Grbac i drugi, zahvaljume također i bratu Miroslava Bulešića g. Josipu koji je također svjedočio u filmu… Film o Miroslavu Bulešiću, za mene kao scenaristicu i urednicu, ali i za redatelja Nevena Mihaela Dianeževića i ostale članove HRT-ove ekipe koja je radila na njemu, poseban je projekt. Za sve nas Miroslav Bulešić bio je velika inspiracija, stoga film nismo samo profesionalno i tehnički odrađivali, već je svatko utkao dio sebe u taj projekt.
8. Koja je temeljna poruka filma?
Temeljna poruka je, kao što sam naslov kaže, oprost. Cilj je bio – prikazivanje objektivne istine. Putem filma nastoji se rehabilitirati ljude koji su nevini bili osuđivani i šikanirani te ih se prozivalo da su oni krivci za ubojstvo.
9. Putem filma o Miroslavu Bulešiću upoznajemo i jedan (teški) dio istarske povijesti. Je li beatifikacija svojevrsni „novi početak“ istarske povijesti koja će se temeljiti na oprostu?
Miroslav Bulešić moderni je blaženik koji nas svojim životom poziva na preispitivanje ponašanja. Daje nam lekciju kako bi Istra, ali i cijela Hrvatska, trebale živjeti. Poziva nas da se uzdignemo nad svađe i međusobne netrpeljivosti te nas uči kako je mnogo toga moguće relativizirati zbog viših ciljeva. Na Bulešićevoj duhovnoj oporuci koja je „oprost“ trebala bi se temeljiti i moderna povijest Istre.
10. Čime je vas osobno Miroslav Bulešić oduševio?
Bulešić me osobito oduševio zrelošću kojom je branio svoju vjeru te je za nju, iako je bio vrlo mlad, bio spreman položiti vlastiti život. Oduševio me nadasve i time kako je unaprijed oprostio svojim ubojicama. Takva duboka odluka zaista je izvanredna poruka svima nama.
Razgovor s Irenom Hrvatin, scenaristicom i urednicom novog filma o Miroslavu Bulešiću: „Moja osveta je oprost“: